EU I PRAVA LGBT OSOBA
| PRAVO | EUROPSKE DRŽAVE U KOJIMA JE PRIZNATO | | IZJEDNAČENA DOB ZA DOBROVOLJEN SEKSUALNE ODNOSE IZMEĐU HETEROSEKSUALNIH I
HOMOSEKSUALNIH OSOBA | Europska Unija: Austrija, Belgija, Češka Republika, Danska, Finska, Francuska,
Grčka, Italija, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija,
Španjolska, Švedska Ostale države Europe: Crna Gora, Hrvatska, Island, Norveška, San Marino, Švicarska | | ANTI-DISKRIMINACIJSKI ČLANCI U USTAVU/ZAKONIMA NA NACIONALNOM NIVOU | Europska Unija: Austrija, Danska, Finska, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska,
Njemačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ostale države Europe: Hrvatska, Island, Norveška, Rumunjska, Švicarska | | GRAĐANSKA ZAJEDNICA (MANI DIO PRAVA OD ONIH U REGISTRIRANOM PRATNERSTVU | Europska Unija: Francuska, Njemačka, Portugal | | ISTOSPOLNO PARTNERSTVO, ALI NE NA NACIONALNOM NIVOU | Europska Unija: Austrija, Italija, Irska, Luksemburg, Španjolska, Velika
Britanija | | REGISTRIRANO PARTNERSTVO (GOTOVO SVA BRAČNA PRAVA) | Europska Unija: Danska, Finska i Švedska Ostale države Europe: Greenland, Island, Mađarska, Norveška, švicarska | | BRAK | Europska Unija: Belgija, Nizozemska | | DOZVOLJENO SLUĐUENJE VOJSKE HOMOSEKSUALNIM OSOBAMA | Europska Unija: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Luksemburg, Nizozemska, Francuska,
Italija, Njemačka (bez vojne karijere), Slovenija, Španjolska, Švedska Ostale države Europe: Island, Norveška, Švicarska | | USVAJANJE (SAMO) PARTNEROVE DJECE | Europska Unija: Danska i Njemačka Ostale države Europe: Island | | USVAJANJE DJECE | Europska Unija: Belgija, Finska, Nizozemska, Švedska |
BRAK
Brak je ugovor sklopljen između dvije ili više osoba (pravno). Treba razumjeti razvoj te institucije
kroz povijest, koje su joj pravne posljedice i sl. Ovisno o podnebljima imamo različita pravila; npr. u islamskim zemljama
moguće je muškarcu imati više žena u skladu s njegovom ekonomskom moći; s druge strane, otočna,
polinezijska društva, imala su matrijarhat i žene su birale koje će i koliko muškaraca imati. U našoj kulturnoj tradiciji na instituciju braka je najviše utjecalo crkveno (kanonsko) pravo.
Temeljnom se svrhom braka smatrala prokreacija tj. stvaranje potomstva. Ipak, Crkva danas sve više naglašava ljubav i
uzajamnu pomoć. Na pitanje: "Zašto bi se uopće trebalo ženiti?" ima različitih odgovora: zbog
potvrde ljubavi, zbog djece, to je običaj, to sam oduvijek htio ili htjela... No, pravo je pitanje: IMAM LI IZBORA? Na kraju, da li se može govoriti o izboru ako se samo onima koji su u braku priznaju prava na
zajedničku imovinu, diobu prilikom eventualne rastave, nasljeđivanje, pravo na obiteljsku mirovinu, itd. IZVANBRAČNA ZAJEDNICAIzvanbračna zajednica se razvila kao pravni institut jer u stvarnosti mnogo muškaraca i žena
živi nevjenčano. Žene su uglavnom bile ekonomski slabije i prepuštene na milost i nemilost muškarcu
hranitelju. Ovaj je institut uveo zaštitu prilikom utvrđivanja prava osoba u takvoj faktičnoj zajednici. Prema tome, institucija braka nije nešto što nam je dano kao nepromjenjiva činjenica i jedini
mogući oblik suživota, već bi društvo trebalo zakonima regulirati prava i obveze koje proizlaze iz
različitih oblika zajednica i udruživanja. GRAĐANSKA ZAJEDNICA ILI REGISTRIRANO PARTNERSTVOsu dvije vrste zakonskih institucija koje se odnose na registraciju i priznavanje zajednica osoba istospolne
orijentacije. U praksi sadrže veći dio bračnih prava, ovisno o pojedinoj državi, s najčešćim
izuzetkom prava na usvajanje djece. Neomogućavanjem ovih institucija, zajednica dvoje ljudi je legalno nepostojeća,
nepriznata i obespravljena. Aktivizam LGBTT organizacija usmjeren je institucionaliziranju istospolne zajednice kako bi se
svakom ljudskom biću osigurao dostojanstven život i pravo življenja u zakonski priznatoj zajednici. Ukoliko želite koristiti podatke iz tablice, molimo vas da prije provjerite trenutno stanje legislative
koja se odnosi na LGBT osobe, jer je moguće da je u međuvremenu došlo do promjena. |