Knjiga Glorie Steinem, kako već i sam njen naziv govori- „Revolucija iznutra-knjiga o samopoštovanju“ ide ravno tamo gdje revolucija počinje, u nama samima. Ova knjiga priziva autoritet pojedinca/ke, kao najvažniji u vrednovanju same/samoga sebe, koji je iz bilo kojeg razloga narušen.

Podsjeća nas da kada mijenjamo sebe, svoj život, svoja razmišljanja, stavove i osjećaje o nekoj stvari, kada radimo na razumijevanju onoga što se događa u nama ili oko nas, bilo da je riječ o našoj neposrednoj blizini ili dalekom svijetu, mi izravno, strelovito i učinkovito mijenjamo (svoj) svijet.

„Revolucija iznutra“ je nastala istraživanjima suvremenih razmišljanja o čimbenicima koji utječu na samopoštovanje, te istraživanja povezala sa iskustvima pojedinačnih žena i muškaraca , različitih kultura, rasa, dobi, mogućnosti, seksualnih opredjeljenja.

Rad je rezultirao knjigom u kojoj se između ostalog propituju uzroci nedostatka samopoštovanja i koliko problem nedostatka samopoštovanja utječe na pojavu diskriminacije, netrpeljivosti i neravnoteža koje nastaju u međuljudskim odnosima i koje mogu kulminirati u seksizam, nacionalizam, rasizam, homofobiju, mizioginiju i druge oblike ponašanja koja destruiraju život.

Želeći ju približiti što većem broju ljudi autorica je u knjigu uključila i teoriju i praktične vježbe, znanstvene studije i niz životnih priča koje su joj ljudi povjerili. Pritom se trudila ne izgubiti svoj glas, te je knjigu prožela svojim vlastitim iskustvima života žene, aktivistkinje, feministkinje, kćeri, zaposlene-urednice časopisa, političarke, borkinje, duhovne osobe, ljubavnice, svjetske putnice i spisateljice i osobe koja je kroz proces pisanja ove knjige kontinuirano radila na vlastitom samopoštovanju.

Svako poglavlje knjige je pisano kao zaseban ogled i samodostatan mini roman. Nelinearan, ciklički način pisanja daje nam mogućnost čitanja poglavlja po redu, ili prema poglavlju koje nas posebno privuče. Knjiga nas u svakom trenutku uvodi u spiralu sa točke na kojoj se trenutno nalazimo s obzirom na naš životni trenutak.

Posvećena je svima koji žele osloboditi i osvijestiti svoju unutrašnju snagu, te izbrisati ograničenja koja oduzimaju samopoštovanje.

Knjiga sadrži istraživanje ekonomskog, političkog i kulturalnog položaja žena u suvremenom društvu.

U knjizi se grafički prikazuju promjene u zapošljavanju, obrazovanju i političkoj participaciji žena i složeni odnosi između rodova, staleža i etničke pripadnosti, između lokalnih uvjeta i globalnih pritisaka koji skupa određuju položaj žene na tržištu rada i u širem društvenom, političkom i ekonomskom svijetu današnjice. Pojedina poglavlja problematiziraju fenomen fleksibilnosti rada i njegovog utjecaja na sveukupno tržište rada, na politiku roda i društvenu teoriju, na rodnu osjetljivost državljanstva i nacionalnosti i rod u kontekstu europskih integracija.

Knjiga je namijenjena svima onima koje zanima pitanje roda i načini njegova obnavljana kroz društvene i ekonomske uvjete.

Zbirka eseja "Ženski nered" na jednom mjestu okuplja autoričine radove na temu demokracije, kao i feminističku kritiku najvažnijih političkih teorija. Iscrpno se raspravlja o problemima demokracije s osobitim naglaskom na često zanemarivane poteškoće vezane uz sudjelovanje žena u političkom životu.

Među suvremenim teoretičarima politike Carole Pateman zauzima vodeće mjesto. Autorica je mnogih knjiga, od kojih kao najpoznatije djelo valja istaknuti "Spolni ugovor".
Ogledi u ovoj knjizi prvi su put objavljivani u razdoblju od 1975. do 1988. godine i ovdje se pojavljuju u izvornom obliku. Svi se ogledi bave aspektima demokratske teorije i društvenim uvjetima nužnim za demokraciju, a neki od njih klasičnim teoretičarima društvenog ugovora, točnije Lockeom i Rousseauom.

 

Tijekom tih godina moji pogledi na demokratsku teoriju i razumijevanje tih tekstova u nekim su se važnim aspektima promijenili. Poticaj za taj teorijski razvitak došao je od ponovnoga buđenja organiziranoga feminističkog pokreta, koji je donio novo i u mnogome krajnje uznemirujuće shvaćanje demokracije i političkoga života. Teorijska su istraživanja važan dio suvremenoga feminizma, a nova feministička istraživanja počinju otkrivati da su spolna razlika i podređenost žena ključne za izgradnju moderne političke teorije.

Mada je autor rasprave »zbrka među spolovima« po profesiji psihoterapeut psihoanalitičkog usmjerenja, višeslojno poznaje i prati aktualna društvena zbivanja te dinamično i suvereno vodi raspravu o najhitnijim promjenama koje su dovele do zbrke medu spolovima u posljednjoj polovici, a možda i kroz cijelo 20. stoljeće. Analizu odnosa muškog i ženskog, položaj muškaraca i žena u sve oskudnijoj međusobnoj dinamici, ulogu spolnosti i napose seksualnosti, autor postavlja u širi psihosocijalni te u izravni politički kontekst - iako analizira konkretnu francusku situaciju, najvažnije ideje i sadržaji prenosivi su općenito na suvremeni zapadni svijet. Pletući finu mrežu političkih razlika između desnih i lijevih ideja u odnosu na spolnosti pokazuje do koje mjere politika na sebi svojstven način (zlo)uporabljuje i ovu temu, vodeći uglavnom više računa o svojini kratkoročnim političkim interesima i ciljevima, nego što sagledava široki kontekst teme te dugoročne, dakle i znatno složenije uzajamne utjecaje i posljedice zakonskih rješenja koje određuje...

O Combrayu:
Combray je prvi dio prvog romana Put k Swannu iz ciklusa "U potrazi za izgubljenim vremenom". Po obliku to je roman memoara, jer je u njemu sažet prošli život pisca. Iako je povezan s ostatkom romana Put k Swannu, i uopće cijelim ciklusom, može se čitati samostalno, i kao takav je potpuno razumljiv.

Kratki sadržaj:
Roman počinje sjećanjem Junaka na praznike koje je kao dječak provodio s roditeljima u mjestu Combray u kući tetke Leonie. Tridesetogodišnji Junak nesaničar provodi veći dio svojih noći u obnavljanju uspomena iz prošlosti, koja postaje posebno živom kad neki miris ili okus nehotice obnove u njegovu sjećanju davno minuli doživljaj. Tako zahvaljujući u čaj namočenom kolačiću “madeleme” što uskrsava uspomenu na tetku Leonie i njenu sobu u Combrayu u kojoj mu je ona davala da kuša takav isti komadić kolača u čaju prije mnogo godina, malo po malo izranja iz zaborava sjećanje na obiteljsku kuću, vrt, crkvu, gradić i njegovu okoilicu. Čitalac upoznaje članove Junakove obitelji – majku, baku, oca, bolesnu tetku Leonie, energičnu sluškinju Francoise, zanimljivog susjeda Swanna. Saznajemo indirektno da Junak iznad svega obožava majku i baku, da voli umjetnost i da želi postati piscem, da se divi književniku Bergotteu, te da ne može zaspati dok mu majka ne da poljubac za laku noć. Dva puta za šetnju u combraysku okolicu imaju značajnu ulogu u tom razdoblju. Na jednoj strani stanuje Swann sa ženom Odette i kćerkom Gilberte, dok je druga sva u znaku stare aristokratske obiteiji de Guermantes, kojoj se Junak izdaleka divi i želi približiti. Na šetnjama dječak doživljava ljepotu prirode, priželjkuje romantične susrete i promatra žitelje gradića. Jednom nehotice prisustvuje neopažen ljubavnom sastanku izmedu kćerke seoskog orguljaša Vinteuila i njene prijateljice, a jedne nedjelje ima prilike vidjeti u crkvi vojvotkinju de Gurmantes. Iako vjeruje da nema dara za pisanje, ipak pokušava opisati dojam koji su na njega učinili crkveni zvonici za vrijeme šetnje kočijom u okolicu Combraya.

Pornografija s ženskog gledišta. Istinite priče nekih svjetski najpoznatijih proseks orijentiranih feministkinja koje vam predočuju intimne, necenzurirane eseje kojima žele ponovo aktualizirati ideju ravnopravnosti spolova, a da to istovremeno ne mora značiti i neprakticiranje seksa.

Riječi autorice: "Prvi ključan događaj, zaslužan za to što je nastala ova knjiiga, zbio se 1999. godine, kada je u četvrtom broju Časopisa studenata Filozofskog fakulteta - FAKKAT, u kojem sam obnašala funkciju glavne urednice, objavljen dijalog između mojih kolega i suradnika - kolegice konzervativnijih stavova i liberalnog kolege - na temu homoseksualnosti.
 
Razgovor je potaknuo prilog o otvaranju prvoga gej kluba u Hrvatskoj - Bad Boy na Ksaveru. Oboje su u diskusiji uglavnom koristili argumente vezane za sociološko tumačenje seksualnosti, zanemarujući pri tome biološku podlogu seksualnosti i interakciju socijalnih i bioloških faktora..."