PISANI MEDIJI

Pisani mediji o homoseksualnosti

Lezbijke i gay muškarci predstavljaju jednu od najmarginaliziranijih manjina u Hrvatskoj. Javnost nije dovoljno osviještena niti informirana o pravima homoseksualnih osoba, nije upoznata s oblicima diskriminacije, te u skladu s time svoj negativan stav prema osobama homoseksualne orijentacije zasniva na stereotipima i predrasudama.

Mediji imaju velik utjecaj u stvaranju slike o homoseksualnosti i homoseksualnim osobama. Kao sredstvo javnog informiranja, u velikoj mjeri mogu odrediti kako će i koliko ukazivati na diskriminaciju LGBT zajednice, te promicati ljudska prava.

U 2001. godini provele smo projekt Hrvatski mediji o homoseksualnosti s kojim smo htjele istražiti na koji način hrvatski mediji prikazuju homoseksualnost. Projekt je uključivao praćenje 11 pisanih medija (Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Feral Tribune, Globus, Gloria, Nacional, Imperijal, OK i Svijet). Prvi dio projekta uključivao je praćenje navedenih medija u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza 2001.g., analizu i interpretaciju dobivenih podataka, aktivističko lobiranje medija te uspostavljanje suradnje s djelatnicama i djelatnicima medija. U drugom dijelu projekta uslijedilo je ponovno praćenje istih medija, od 1. listopada do 30. studenog 2001.g, kako bismo vidjele da li je došlo do očekivanih pozitivnih pomaka u pristupu medija homoseksualnosti. Ovo istraživanje ponovile smo 2003. kako bismo vidjele da li je u medijima došlo do promjena u pristupu ovoj temi, odnosno da li se sada homoseksualnosti češće prilazi iz kuta ljudskih prava.

ANALIZA I INTERPRETACIJA PODATAKA DOBIVENIH PRAćENJEM MEDIJA U RAZDOBLJU OD 01. SRPNJA DO 31. KOLOVOZA 2003.G.

Analiza članaka je izvršena s obzirom na:

 - rubriku u kojoj se javio (zabava, znanost, školstvo, kultura, sport, politika, crna kronika, ostalo),
 - način na koji se govori o temi (ozbiljno pozitivno, ozbiljno negativno, ironično, šaljivo, neutralno),
 - domaća ili strana zbivanja,
 - žanr (vijest, intervju, reportaža, komentar autora, TV program, osobna priča, kolumna, vic, ostalo),
 - nepovezanost ili povezanost naslova s temom (pozitivan, negativan, neutralan način),
 - homoseksualnost: mušku, žensku ili zajedničku (obje istovremeno),
 - dodatnu opremu (fotografija, karikatura, crtež),
 - kategoriju članka - autorski, redakcijski, agencijski ili nepotpisan članak,
 - autora - domaći, strani, nepoznat; muški, ženski, nepoznat
 - stav autora (pozitivan, negativan, neutralan),
 - veličinu teksta (u postocima i u karticama),
 - sadržaj članka (zbivanje, gay pokret, reagiranje javnosti, znanstveno istraživanje, stavovi intervjuirane osobe, anketa, pisma čitatelja, TV program, o životu poznatih osoba, autorov komentar, priča).

U razdoblju od 01. lipnja do 31. kolovoza 2003.g. objavljena su 267 članka u kojima se govori o homoseksualnosti.

Interpretirajući rezultate analiziranih podataka, iz 2003.g., u obziru na rezultate dobivene 2001.g., očite su neke promjene u načinu na koji se pristupa temi homoseksualnosti.

Odmah je vidljiva pozitivna promjena gdje je zastupljenost članaka zabavnog karaktera koji govore o homoseksualnosti znatno smanjena, a istovremeno je značajno češće tematiziranje homoseksualnosti u člancima vezanim za politička događanja (32,2%). Vjerujemo da su za to djelom zaslužna aktualna zbivanja; kao npr. saborska procedura o izglasavanju Zakona o istospolnim zajednicama i organizirana je druga po redu Parada Ponosa u Zagrebu. S time možemo povezati učestaliju pojavu homoseksualnosti kao glavne teme članaka (59,2%) dok je rjeđe usputno navođenje (24%) homoseksualnosti u tekstovima koji nemaju nikakve veze s ovom temom. Čini se da je izglasavanje zakona potaknulo ozbiljnije rasprave i izvještavanje u novinama što je doprinijelo boljem upoznavanjem javnosti s homoseksualnom problematikom. Osim Zakona o istospolnim zajednicama, zabrana diskriminacije na osnovi spolne orijentacije izglasana je i u Zakonu o radu, Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i u zakonu o ravnopravnosti spolova te Amandman na kazneni zakon.

Pisanje o homoseksualnoj tematici je i dalje najvećim dijelom neutralno (68,2%). No, bez obzira što se u ovom razdoblju homoseksualnosti prilazi s pozicije bolje informiranosti o temi i s pozitivnijeg stajališta, što je od velikog značaja za homoseksualne osobe i samu zajednicu, zabrinjavajuća je pojava većeg broja članaka, koji homoseksualnost stavljaju u negativan kontekst (13,9%). Mišljenja smo da, bez obzira na veći postotak neutralnih tekstova, negativan stav potiče diskriminaciju. Ovakav stav samo povećava homofobiju prisutnu u društvu, a ne doprinosi promociji ljudskih prava.

U odnosu na prethodno istraživanje vidimo da su domaća zbivanja znatno više popraćena od stranih (54,7%) u odnosu na prethodno istraživanje iz 2001.g.. Taj podatak ponovno možemo povezati sa Paradom Ponosa u Zagrebu i zakonskom procedurom oko usvajanja Zakona o istospolnim zajednicama, ali i povećanom aktivnošću udruga koje se bave promicanjem prava seksualnih i rodnih manjina.

Ovim smo istraživanjem željele ispitati postoje li promjene u načinu pisanja o homoseksualnosti u odnosu na 2001. godinu kada smo provele posljednje praćenje. Dobiveni rezultati pokazuju nam da ovih 11 praćenih novina i dalje homoseksualnosti pristupa uglavnom na neutralan način što ima određenu dobrobit. No, u želji da se homoseksualnost prihvati kao prirodna dimenzija ljudske seksualnosti i u svrhu promicanja prava istospolno orijentiranih osoba potrebno je temi pristupiti na način koji će tome i doprinjeti.

Postoci u zagradi odnose se na sadašnje mjerenje; 01.06.-30.08.2003.