Radionice za transeksualne i transrodne osobe iz regije

Napisao/la Super User. Posted in Uncategorised

Radionice za transeksualne i transrodne osobe održane su u prostorijama udruge „LORI“ u Rijeci, 25.-27.11.2011. u organizaciji Lezbijske organizacije Rijeka „LORI“.
Radionicama je prisustvovalo 13 sudionika/ica  i 4 osobe iz LORI.
Sudionici/ice radionica dolaze iz država bivše Jugoslavije: Srbije (Beograd), Hrvatske (Zagreb, Rijeka, Split), Bosne i Hercegovine (Tuzla) te Slovenije (Dobrunje).


Radionice su dio projekta „Put u prosTRANSTVO“ koji ima za cilj informirati javnost o ljudskim pravima transeksualnih i transrodnih osoba, problemima i diskriminaciji s kojima se ove osobe suočavaju u društvu te senzibiliziranje javnosti u svrhu boljeg prihvaćanja trans osoba. Projekt je također usmjeren i na osnaživanje samih transeksualnih i transrodnih osoba te pružanje potrebne podrške Trans zajednici u Hrvatskoj, ali i u regiji. Projekt je provela Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“.
Cilj radionica bio je pružiti potrebnu podršku i informacije trans osobama, osigurati prostor za dijalog i razmjenu iskustava, identificirati različite potrebe trans populacije te potaknuti bolju povezanost same zajednice.
Program radionica obradio je najvažnije teme od interesa za transeksualne osobe: proces tranzicije (uključujući pitanja vezana za svaku fazu pojedinačno), pravna pitanja, psihosocijalna podrška, specifične potrebe i medicinske/pravne mogućnosti i dr.

Predavač/ice na radionicama:

Kristian Ranđelović, osnivač grupe samopomoći za transrodne i transeksualne osobe i koordinator Trans Sekcije (Gayten-LGBT), Beograd

Iva Žegura, prof. psihologije, Zagreb

Danijela Almesberger, koordinatorica Lezbijske organizacije „LORI”, Rijeka


Subota, 26.11.2011.
U uvodnom dijelu Danijela Almesberger predstavila je projekt „Put u prosTRANStvo” i upoznala sudionike/ice s programom radionica. Slijedilo je predstavljanje sudionika/ica, međusobno upoznavanje te očekivanja sudionika/ica. Kao navedena očekivanja radionica, sudionici/ice su naveli/e: razmjenu informacija i iskustva vezana uz proces prilagodbe spola, zakonske prepreke i mogućnosti koje se odnose na trans osobe, poziciju trans zajednice u okviru LGBT aktivizma u regiji, upoznavanje i povezivanje trans zajednice s ciljem pružanja podrške, pružanje psihosocijalne podrške i
dijeljenje informacija/savjeta o iskustvima s medicinskim aspektom tranzicije u regiji i dr.

Standardi skrbi za rodno disforične osobe, vodi Iva Žegura, prof. psih.
Sudionici/ice su imali/e priliku podrobno čuti o početnoj fazi tranzicije koja uključuje obraćanje psihologu/inji odnosno psihijatru/ici te se upoznati s početnom dijagnostičkom fazom koja obuhvaća diferencijalnu psihodijagnostičku obradu standardiziranim upitnicima i intervju s rodno disforičnom osobom, ali i s njezinim roditeljima (ukoliko je riječ o malodobnoj osobi). Rodno disforične osobe treba informirati o procesu prilagodbe spola, medicinskim zahvatima, djelovanju hormona, mogućim reakcijama okoline, prednostima dovršavanja procesa prilagodbe spola, ali i mogućim rizicima. Nadalje, voditeljica je upoznala sudionike/ice s ispunjavanjem uvjeta za uključivanje u terapiju hormonima, rizicima terapije, interakcijama s drugim lijekovima te koje su tretmanske opcije za transžene i transmuškarce. Na kraju predavanja, spomenute su i  prepreke u pružanju zdravstvene skrbi rodno disforičnim osobama u Hrvatskoj i što je potrebno da bi se omogućila adekvatna zdravstvena skrb.

Trijadna terapija, Vodi: Kristian Ranđelović
Uvodni dio predavanja obuhvatio je cijeli proces tranzicije; što je tranzicija, koje su faze, što one uključuju, opseg mogućnosti te s kojim se problemima trans osobe susreću pri tranziciji.
Prva faza obuhvaća psihijatrijsku procjenu, dijagnostiku i po potrebi psihoterapiju. Ovaj tretman uključuje sveukupno istraživanje psihološke, obiteljske, socijalne, pa čak i ekonomske situacije. Provjeravaju se mogućnosti i uvjeti osoba za ulazak i kompletiranje vrlo kompleksnog procesa prilagodbe spola.
Druga faza ili tranzicija obuhvaća provjeru zdravstvenih i socijalnih rizika, nakon kojih slijedi uvođenje u hormonsku terapiju. Sudionici/ice su upoznati/e s utjecajem hormona na organizam, što se razlikuje od osobe do osobe: količina propisane terapije, genetsko nasljeđe, životna dob osobe koja uzima hormonsku terapiju i dr. Najviše se obratilo pozornost na fizičke  promjene koje postaju vidljive, kao i na psihičke reakcije koje mogu biti vrlo burne i slične pubertetu. Ovdje su sudionici/ice podijelili/e svoja iskustva; transžene postaju osjećajnije, plačljivije, nježnije, dok  kod nekih transmuškaraca testosteron utječe na količinu snage, koja se manifestira kroz agresivnost ili višak energije.
Treća faza ili kirurški zahvati, podijeljeni su u tri kategorije. Prva kategorija su zahvati koji obuhvaćaju uklanjanje organa podložnim negativnim reakcijama hormonske terapije (testisi, jajnici, maternica, mliječne žlijezde u dojkama,...). Druga kategorija su operativni zahvati kojima se formira željeni spol (metoidioplastika, faloplastika, vaginoplastika), a u treću kategoriju spadaju korektivno kozmetički zahvati (ugradnja implantata dojke, testisa ili penilne proteze, smanjenje adamove jabučice, korekcija kostiju lica, nosa,...). Ovdje je voditelj posebno opisao redoslijed operacija kod transžena (MTF), a posebno kof transmuškaraca (FTM). Sudionike/ice je zanimalo kakvo je seksualno zadovoljstvo osoba nakon operacije prilagodbe spola, koliko traje oporavak, koje su moguće komplikacije nakon operacije i slično, te su međusobno razmijenjena iskustva, problemi i savjeti vezani za ovu temu.
U nastavku predavanja, voditelj se ukratko osvrnuo na rad klinike u Beogradu, budući da je Srbija jedina zemlja na prostoru bivše Jugoslavije koja ima specijalizirane timove za rad s transeksualnim osobama.

Pravna pitanja i zakonski okviri, Vodi: Danijela Almesberger
Voditeljica je navela Zakone u Hrvatskoj u kojima se spominje zabrana diskriminacije na osnovi rodnog identiteta (izražavanja) i seksualne orijentacije. Zakoni su sljedeći: Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o volonterstvu, Zakon o elektroničkim medijima, Kazneni Zakon (novi Kazneni Zakon počinje se primjenjivati od 01.01.2013.  a uključuje i rodni identitet) i Zakon o ravnopravnosti spolova. Važno je naglasiti da je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u 10. mjesecu 2011. godine donijelo Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije o promjeni spola. U nastavku predavanja raspravljalo se o postojećim nepravilnostima u Zakonima, npr. kada osoba promjeni ime ili spol, to se zabilježi u rodnom listu kao napomena, što nerijetko dovodi do diskriminacije u ostvarivanju različitih prava - prava na rad, prava na zaštitu privatnosti, prava na sigurnost i dr. Također u Hrvatskoj zahtjev za promjenom imena stoji mjesec dana na oglasnoj ploči područnog ureda podnositelja, čime privatni podaci postaju dostupni svima. Nadalje, podaci o promijenjenom spolu i imenu dostupni su i djelatnicima/icama Ministarstva unutarnjih poslova, čime su osobe pri svakom prijelazu hrvatske državne granice prepuštene na milost i nemilost prisutnih službenika/ica. Dakle, potrebno je raditi na izmjenama Zakona o osobnom imenu i Zakona o državnim maticama, kako bi se uklonile sve administrativne barijere koje nastaju za osobe koje imaju namjeru ući u proces ili jesu u procesu tranzicije. (Mogućnost prilagodbe svih dokumenata izdanih od strane javne uprave, sveučilišnih diploma, školskih svjedodžbi i dr.). Promjena spola u dokumentima treba se omogućiti i osobama koje nisu napravile operaciju, ali žive u drugom rodu i po vanjskim obilježjima izgledaju drugačijeg spola od onoga koji im je u dokumentima. To omogućavaju, recimo, britansko i španjolsko zakonodavstvo.
U kazneno zakonodavstvo potrebno je uvesti zaštitu transeksualnih osoba u zločinima iz mržnje, omogućiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i niz drugih preporuka koje su sadržane i u presudama Europskog suda za ljudska prava.
Tijekom cijelog predavanja uspoređivani su Zakoni i u ostalim državama bivše Jugoslavije. Tako npr. u Srbiji napomena o promjeni spola nije vidljiva u rodnom listu, kao ni zahtjev za promjenom imena te služba izda dokumente u dosta brzom roku. Zakon o zabrani diskriminacije izglasan je u Srbiji 2009. godine, uključuje seksualnu orijentaciju i rodni identitet, u Crnoj Gori izglasan je 2010. godine, također uključuje seksualnu orijentaciju i rodni identitet, dok Makedonija još uvijek nema antidiskriminacijski zakon.

Nedjelja, 27.11.2011.
Aktivizam (nacionalni i internacionalni)
Unaprjeđivanje položaja trans populacije u regiji
Postojeći sistemi podrške za trans osobe u regiji, Vodili: LORI i Kristijan Ranđelović

U početnom dijelu predavanja informiralo se sudionike/ice o postojećim organizacijama i grupama koje su usmjerene na trans zajednicu. Voditelj je sa sudionicima/icama podijelio iskustva u savjetovanju grupe samopomoći za transrodne i transeksualne osobe (Gayten, Beograd), koja djeluje od 2006. godine  te naveo neke od specifičnih tema savjetovanja: odnos prema vlastitom tijelu, odnos s obitelji i okolinom, partnerski odnosi, itd. Spomenute su i strane organizacije (ILGA-Europe i Transgender Europe-TGEU) te se razmatralo o načinima suradnje među regionalnim i stranim organizacijama s ciljem pokretanja aktivizma i unaprjeđenjem podrške za trans populaciju u regiji. U ovom su dijelu predavanja sudionice/ici radionica aktivno sudjelovale/i dajući svoje sugestije i preporuke za daljnji rad. Neke od preporuka jesu:
- suradnja regionalnih nevladinih organizacija i grupa na zajedničkim projektima;
- slanje poziva trans zajednici (LORI i Gayten) kako bi se na osnovu njihovog iskustva prepoznale friendly stručne osobe za rad s trans populacijom te u skladu s tim identificirati tim stručnjaka/inja;
- u suradnji s organizacijama ILGA i TGEU organiziranje edukacija zdravstvenih djelatnika/ica , s ciljem formiranja stručnih timova specijaliziranih za rad s trans osobama (moguće je da njihovi stručnjaci/kinje dođu kod nas održati edukaciju ili da naši stručnjaci/kinje idu na edukaciju u inozemstvo – treba provjeriti je li moguće u suradnji s resornim ministarstvom ili farmaceutskim tvrtkama – sponzori testosteron, estrogen);
- napraviti regionalnu trans mejling listu, koja će služiti za bolju komunikaciju, razmjenu ideja, savjeta i drugo;
- održavanje seminara za psihologe/inje i psihijatre/ice, s ciljem edukacije po pitanju trans tematike;
- osnovati trans udrugu koja će se baviti isključivo trans osobama te kroz aktivnosti utjecati na Zakone;
- organizirati trans grupu samopomoći u Rijeci, s obzirom da u Zagrebu grupa više ne djeluje;
- potrebno je češće organizirati ovakve radionice na regionalnom nivou


Kao povratnu informaciju s radionica sudionici/ice su istakli/e da su predavanja u potpunosti ispunila njihova očekivanja, te da će im dobivene informacije u daljnjem životu biti od velike koristi. Za skoro polovicu sudionika/ica predavanja su uvelike pridonijela informiranosti o transrodnosti i transeksualnosti te se gotovo svi/e sudionici/ice osjećaju osnaženijima. Kao najzanimljivije teme na radionicama sudionici/ice izdvajaju osobna iskustva, aktivizam (daljnje planove), pravnu regulativu, druženje te razmjenu korisnih informacija. Sudionici/ice radionica izražavaju veliku želju za daljnjim okupljanjima.
TransAid Croatia (www.facebook.com/TransAidCroatia)

Lori

Lezbijska organizacija Rijeka "LORI" osnovana je 19. listopada 2000.g.
Cilj udruge je informiranje i ...

više o lori

Volontiranje

Organizacija koja cijeni svoje volontere i volonteri koji cijene sebe i svoj rad su ključni element uspješnog partnerstva.

priključi se

Podržite nas

Podrška, informacije, savjetovanje.

Podržite LORI

Kontakt

Janeza Trdine 7/IV, 51000  Rijeka
+385 (51) 212-186
loricure@yahoo.com

Copyright © 2010 LORI, All Rights Reserved