KODEKS ŽENSKE MREŽE HRVATSKE

Ženska mreža Hrvatske okuplja organizacije, grupe i inicijative koje su prepoznale da su žene diskriminirane te ekonomski, politički i statusno marginalizirane.

Vođena feminističkim principima Ženska mreža Hrvatske ne miri se s patrijarhalnim sustavom i suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije po spolu.

Organizacije, grupe i inicijative koje se žele uključiti u Žensku mrežu Hrvatske moraju djelovati suglasno s dogovorenim feminističkim principima i poštivati sljedeće vrijednosti:
- ženska solidarnost
- antimilitarizam
- nediskriminiranje na osnovi spola/roda, rase, vjerskeili nacionalne pripadnosti, životne dobi, seksualnog opredjeljenja, mentalnih ili tjelesnih razlika
- priznavanje prava žena da odlučuju o svom tijelu i reprodukciji (pravo na pobačaj i osiguravanje dostupnosti, dostupna i za žensko zdravlje najpovoljnija kontracepcija, umjetna oplodnja i usvajanje djece bez obzira na bračni status i seksualno opredjeljenje)
- razvijanje ekološke svijesti
- razvijanje regionalne i me?unarodne suradnje sa srodnim ženskim feminističkim organizacijama

Postavši članicom Ženske mreže Hrvatske organizacije, grupe i inicijative obavezuju se da će međusobno:
- nenasilno komunicirati
- uvažavati sugovornice uz aktivno slušanje i neprocjenjivanje
- u javnosti istupati sa stavovima koji nisu u suprotnosti s Kodeksom i Platformom Mreže
- u javnosti ili unutar Mreže osobno se ne obračunavati i vrijeđati
- prije javnog istupanja u ime Mreže konzultirati se s više članica Mreže

ŽENSKA IZBORNA PLATFORMA

Žene su u dokumentima UN prepoznate kao politička, ekonomska i statusna manjina, a Republika Hrvatska se potpisom na Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena obvezala ne samo na donošenje zakonskog okvira koji jamči ravnopravnost spolova, već i na provo?enja mjera za uklanjanje svih oblika diskriminacije iz prakse i običaja.

Budući da je žena 51 posto u ukupnom stanovništvu, smatramo da one trebaju izaći iz začaranog kruga političke, ekonomske i statusne manjine te steći ravnopravno mjesto u svim društvenim procesima.

Stoga, Ženska mreža Hrvatske za osnovne ciljeve svojega javnoga zalaganja odre273;uje
- sudjelovanje žena u politici i političkom odlučivanju
- ostvarenje prava na školovanje, rad, zaradu i punu zaposlenost
- socijalnu sigurnost
- zaustavljanje nasilja nad ženama
- politiku ravnopravnosti i tolerancije

Sudjelovanje žena u politici i političkom odlučivanju

Žene čine 51,5 posto ukupnog stanovništva i, kad su u prilici, bolje zastupaju ženske interese zbog čega je vrlo važno da ih na mjestima odlučivanja bude barem 30 posto. Zato.....

...zahtijevamo:

- podjelu odgovornosti u kući i državnoj vlasti
- ženske kvote u izvršnim tijelima političkih stranaka, na kandidacijskim listama na koje se naizmjenično navode kandidati oba spola na svim listama, te na svim razinama vlasti.
- mjere za cjelovito i realno prikazivanje žena u javnosti, sankcioniranje i dokidanje seksizama, predrasuda i stereotipiziranja.
- Ostvarenje prava na školovanje, rad, zaradu i punu zaposlenost

Zato što je ženska nezaposlenost i rad na crno u porastu, zato što su zbog lošeg vrednovanja njihova rada žene prisiljene raditi više poslova, premda kod kuće obavljaju neplaćene poslove i tako, kao i ostali, pridonose nacionalnoj ekonomiji....

...zahtijevamo:

- uvo?enje mjera poticanja zapošljavanja žena na radnim mjestima u skladu s njihovim obrazovanjem
- kreditiranje samozapošljavanja žena pod povoljnim uvjetima, s malim kamatama i odgodom plaćanja duga
- smanjenje stopa poreza kako bi se rasteretilo gospodarstvo čija kriza poga?a siromašnije i srednje slojeve čiju većinu čine žene
- organizirano osposobljavanje žena za rad sa suvremenom tehnologijom
- mjere za sprečavanje dobne diskriminacije žena prilikom zapošljavanja
- uvažavanje specifičnih problema seoskih žena, njihovog doprinosa obiteljskoj zaradi i s tim u skladu vrednovanje njihova neplaćenog rada
- radno zakonodavstvo koje štiti žene od seksualnog ucjenjivanja, uznemiravanja i napastovanja na poslu.

Socijalna sigurnost

Socijalna politika u Hrvatskoj ne daje kvalitetne odgovore na aktualnu krizu u zemlji. Nezaposlene žene, samohrane majke, seoske žene, žene treće dobi i žene s posebnim potrebama ne uživaju skrb kakva im je potrebna. Radno sposobnim a nezaposlenim ženama, na primjer, ograničena je mogućnost dobivanja socijalne pomoći, a seoske žene praktički i ne mogu ostvariti socijalnu zaštitu. Zato.....

...zahtijevamo:

- smanjenje dijela državnog proračuna za vojsku, tajne službe i policiju i njegovu prenamjenu u socijalne i zdravstvene svrhe, za školstvo i poboljšanje ekonomskog statusa žena
- socijalnu državu te socijalnu politiku koja će zadovoljiti potrebe specifičnih potreba žena
- jasno definirane zakonske okvire pomoći ženama
- umjesto sužavanja socijalnih prava ostvarivanje i efikasno provo?enje socijalnih zakonskih prava
- stvarnu saborsku kontrolu predvi?enih i utrošenih sredstava za socijalnu zaštitu
- socijalnu sigurnost za seoske žene, njihovo pravo na dostatnu zasluženu mirovinu
- omogućavanje dopunskog rada čiji iznosi prate troškove života bez plaćanja dopunskih poreza i doprinosa te bez gubitka ili zamrzavanja stečenih mirovinskih prava za žene umirovljenice
- dostupne jaslice i vrtiće za sve, njihov rad u dvije smjene, a za djecu samohranih majki i onu iz siromašnih obitelji besplatne usluge
- dječji doplatak koji prati troškove života, redovito se isplaćuje; tako?er redovita isplata istovjetnih naknada za nezaposlene žene
- dostupne informacije o socijalnim pravima.

Dostupan pobačaj i kontracepcija te sigurna zdravstvena zaštita žena

Razina zdravstvene zaštite pada a s tim u skladu sve se češće uskraćuju prevencija, specijalistički pregledi, bolničko liječenje, lijekovi. Takva situacija posebno utječe na žene, njihov radni i privatni život. Potom, prve zdravstvene usluge koje je Fond zdravstvenog osiguranja prestao sufinancirati jesu kontracepcija i pobačaj koji su se stoga komercijalizirali, a često su i nedostupni. Budući da žena ima pravo odluke o tome želi li, kada i s kim ra?ati djecu, kontracepcija i pobačaj moraju biti legalni, sigurni i teritorijalno i financijski dostupni svim ženama. Državna politika i Crkva zagovaraju zabranu pobačaja što predstavlja nedopustiv pritisak na ginekologe/inje i same žene. Zato ....

...zahtijevamo:

- medicinski siguran i besplatan pobačaj u svim županijskim bolnicama, oštre i lako provedive sankcije za one koje to odbijaju na zahtjev žene učiniti
- dostupnu i besplatnu kontracepciju prema izboru žene
- lako dostupnu sterilizaciju i umjetnu oplodnju
- javnu kampanju o važnosti upotrebe kontracepcije i zaštiti od spolno prenosivih bolesti
- besplatna savjetovalište o kontracepciji
- liberalni spolni odgoj u vrtićima, osnovnim i srednjim školama
- ginekologe/inje koji/koje poštuju potrebe žena i ne nameću svoje osobne stavove i moralne i religijske norme
- veća sredstva iz državnog proračuna namijenjena prevenciji (napr. testovima za rano otkrivanje raka grlića maternice, mamografijama, ultrazvuku dojki itd), općem i reproduktivnom zdravlju žena i općem zdravstvenom obrazovanju
- dosljednu primjenu postojećih zakona koji se tiču zdravstvene zaštite i njihovo poboljšanje radi postizanja više razine zdravstvene sigurnosti

Zaustavljanje nasilja nad ženama

Od rata, u militariziranoj atmosferi, raste nasilje nad ženama. Žensko savjetovalište, jedan od mnogih telefona za pomoć, mjesečno prima više od 260 poziva. U Hrvatskoj ne postoji krivičnopravna zaštita žena od obiteljskog nasilja. Jedino sklonište za žene žrtve nasilja u Hrvatskoj ima neizvjesnu financijsku budućnost. Zato....

...zahtijevamo:

- zaštitu žena žrtava nasilja pomoću nezavisnih, autonomnih od države financiranih savjetovališta, SOS telefona, skloništa te grupa samopomoći
- besplatne zdravstvene preglede, liječenje i psihološku podršku za žene koje su preživjele obiteljsko nasilje
- krivično pravnu zaštitu žena izloženih obiteljskom nasilju, donošenje zakona o obiteljskom nasilju i osnivanje posebnog obiteljskog suda
- edukaciju zaposlenih u državnim institucijama (centrima za socijalni rad, policiji, sudstvu, školstvu i zdravstvu) o problemu nasilja nad ženama
- osnivanje posebnih policijskih odjela za slučajeve nasilja nad ženama u kojima će raditi žene
- javnu kampanju protiv nasilja nad ženama financiranu iz državnog proračuna
- vođenje službene statistike o nasilju nad ženama pri državnim institucijama Državni zavod za statistiku, policija, zdravstvene ustanove, sudovi, tužilaštva) po kriteriju spola i srodstva s nasilnikom.

Politika ravnopravnosti i tolerancije

U društvu se u školskom sustavu napose podržava slika o tradicionalnim spolnim ulogama i takovrsni stereotipi. Štoviše, stereotipiziranje muškoženskih odnosa sve je zastupljenije, a liberalni spolni odgoj nestao je iz nastavnih programa. Istodobno, tolerancija u društvu opada, a nasilje upadljivo raste. Zato....

...zahtijevamo:

- ukidanje spolnih stereotipova u udžbenicima i nastavi te adekvatno vrednovanje uloge žena u povijesti i sadašnjosti
- uvođenje načela nenasilne komunikacije i rješavanja sukoba nenasilnim putem u osnovne škole
- ukidanje vjeronauka u školama i njegov povratak u konfesionalne zajednice
- demilitarizaciju društva i aktivnu mirovnu politiku
- poticanje i financiranje nevladinog sektora.